VODITELJI

prof.dr.sc. ENRIH MERDIĆ
Umjetnički direktor

×

prof.dr.sc. ENRIH MERDIĆ
Umjetnički direktor

Dr. Enrih Merdić je rođen 30. prosinca 1962. u Osijeku. Osnovnu i srednju te Pedagoški fakultet završio je u Osijeku, a poslijediplomski studij i doktorat prirodnih znanosti iz polja biologija na zagrebačkom PMF-u. Od svoje devete godine počeo je svoje slobodno vrijeme provoditi u kulturno umjetničkim društvima. U KUD "Milica Križan" provodi najljepše doba svoje mladosti i to kao aktivan plesač od 1971. do 1989. godine. Prvu šansu da prenese folklornu tradiciju na mlađe naraštaje dobio je kao maturant 1981. godine. Od tog doba vodio je KUD-ove u Josipovcu, Ernestinovu, Čepinu i Osijeku (FA "Biseri Slavonije" i HKUD "Željezničar"). Od prosinca 1985. godine umjetnički je voditelj i koreograf RKUD-a "PIK Đakovo" kasnije KUD "TENA" FA "Slavonske Kraljice".

Usporedno s voditeljskim radom, koji se odnosi na učenje plesova, pjesama, načina pjevanja, kreiranje i uvježbavanje programa, odvija se i koreografski rad. Prethodno obrazovanje za koreografski posao stekao je na raznim seminarima. Tako je već ljeti 1983. počeo posjećivati školu folklora koju je organizirao Kulturno prosvjetni Sabor Hrvatske u obliku ljetnih i zimskih seminara. Odslušao je sve zadane kolegije škole, a položio sve ispite koji se odnose na teorijsko poznavanje folklora i plesne zone u Hrvatskoj. Osnovni smisao cijele škole je bio uputiti kandidate na selo da sami skupe folklornu građu na samom izvoru. Tako je od 1986 intenzivno sakupljao folklornu građu sve do izbijanja rata 1991. Iz tog razdoblja izašle su mnoge slavonske koreografije: "Kumova grana", "Ajmo žito pokupiti pa ćemo kolo zaigrati", "Kiti bunar Jelo", "Filipovčice", "Savom vodom od Davora do Šamca", "Šetale se tri divojke", "Slavonske kraljice" i baranjske koreografije: "Plesovi iz Baranje", "Baranjsko Petrovo Selo veljače iljadu osamsto i neke", "Poklade su" i "Baranjski svatovski adet". Osim slavonskih i baranjskih koreografija tijekom koreografskog rada nastale su i koreografije iz cjelokupnog područja Hrvatske: "Zelen Juraj došal je" (Pokuplje), "Krčki kanti i tonci", "Plesovi iz Međimurja", "Posavčica od glave do pete" i "Stari splitski ples i Trogirska četvorka", "A oj Liko ravnija od Srema", "Lepo naše zeleno Primorje", "Na Ivanje ne radim oranje". Kao koreograf i čovjek koji dobro poznaje slavonski folklor bio je pozvan da ustupi svoje koreografije nekim folklornim ansamblima: Strawberry Hill CFA, Kansas City, SAD; St. Johns Tamburitzans, Kansas City, SAD; Miroslav Krleža Fellbach, Njemačka, KUD Zagreb, Zagreb; KUD Šokadija Stari Mikanovci HNK Ivan pl. Zajc, Rijeka. KUD "Biseri Slavonije" HKUD "Željezničar" a naravno najveći broj njegovih koreografija izvodi se u njegovom matičnom društvu KUD "Tena".

Obzirom na njegovo iskustvo u radu s kulturno umjetničkim društvima i istraživačkom radu na terenu prije svega Slavonije i Baranje bio je pozvan kao predavač slavonskog folklora na seminarima Hrvatskog folklora u Zagrebu 1994., a od 1996. godine stalni je predavač na regionalnom seminaru Slavonije Baranje i Srijema. Kao voditelj dobrih društava i koreograf postao je član Upravnog odbora Društva folklornih voditelja i koreografa Hrvatske.

MATO RUČEVIĆ
Asistent umjetničkog direktora

×

MATO RUČEVIĆ
Asistent umjetničkog direktora

Mato Ručević je rođen 28. srpnja 1978. godine u Budrovcima, južnom predgrađu Đakova. Osnovnu školu završio je u Budrovcima, a opću gimnaziju u Đakovu, nakon čega upisuje Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 1998. godine, uz fakultet, počeo je raditi kao radijski spiker na Radio Osijeku, gdje se također upoznaje sa bogatom slavonskom tradicijom zabilježenom u fonoteci Radio Osijeka. 2001. godine prelazi na lokalnu radio postaju, Radio Đakovo. Osnivanjem Novog radija 2004. godine prelazi na tu vrlo frekventnu radio postaju gdje je i danas stalni uposlenik. Ljubav prema folkloru seže u 1992. godinu kada se kao osnovnoškolac uključio u rad tamošnjeg Kulturno-umjetničkog društva ''Šokadija'' iz Budrovaca, a prvi nastup imao na Đakovačkim vezovima 1993. godine. Početkom 1996. godine za njega, kako sam kaže, nastaje prekretnica u folklornom životu prelaskom u Kulturno-umjetničko društvo ''Tena'' iz Đakova.

Usporedo sa članstvom u Teni 2002. godine počeo je raditi kao voditelj KUD-a ''Hrvatska čitaonica'' iz Selaca Đakovačkih. Nakon Selaca svoj je voditeljski rad nastavio u KUD-u ''Zora'' iz Piškorevaca, s kojima i danas radi. Kratko je radio i sa KUD-om ''Braća Banas'' iz Josipovca Punitovačkog koji okuplja slovačku nacionalnu manjinu, a u prosincu 2008. godine počinje raditi i u KUD-u ''Kupina'' iz istoimenog mjesta u slavonskobrodskom kraju. U proljeće 2002. godine postao je član Upravnog odbora KUD-a Tena, asistent umjetničkom direktoru KUD-a "Tena" postao je 2005. godine, a od 2008. godine i potpredsjednik društva. Kao predstavnik Tene 2005. godine postao je i član Upravnog odbora Saveza kulturno-umjetničkih društava Đakovštine, da bi u jesen 2007. godine preuzeo ulogu tajnika u tom tijelu. Unatoč svim voditeljskim i drugim obavezama koje obavlja do danas je ostao redoviti član ''Slavonskih kraljica'', reprezentativnog ansambla KUD-a ''Tena''.

TOMISLAV KLASAN
Glazbeni voditelj

×

TOMISLAV KLASAN
Glazbeni voditelj

Tomislav Klasan je rođen 10. prosinca 1980. godine u Osijeku. Do svoje desete godine živio je u Ivanovcu, a onda je zbog ratnih stradanja novi dom potražio u Osijeku, gdje nastavlja i završava osnovnu školu. U rodnom gradu završava i srednju Elektrotehničku i prometnu školu. Glazbenu naobrazbu stječe u tamburaškoj školi "Batorek" u Osijeku koju upisuje 1993.god. Tamburašku školu pohađa šest godina, tad se i po prvi put susreće s podučavanjem mladih tamburaša. Svira u tamburaškom orkestru škole, te mu je na XXI. festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku dodijeljena diploma. U to vrijeme s nekoliko prijatelja osniva svoj prvi tamburaški sastav. Paralelno se počinje baviti i folklornom glazbom kao aktivni član HKUD-a "Željezničar" Osijek. Vrativši se u Ivanovac okuplja mjesne tamburaše oko crkvenog zbora župne crkve sv. Rozalije, te sudjeluje u glazbenim pripremama misnih Božićnih slavlja, čemu svjedoči nosač zvuka "Božić u mome domu". Tim povodom u veliki tamburaški orkestar okuplja i uvježbava tamburaše sa područja cijele župe. Od 1999. do 2007.god. podučava mlade tamburaše KUD-a "Klasje Slavonije"Antunovac u kojem radi kao glazbeni i umjetnički voditelj, te s kojim snima dva nosača zvuka. Nekoliko godina počevši sa 2004.god. kao voditelj tamburaške sekcije surađuje s KUD-om "Josip Kozarac" Ernestinovo. Od 2001. godine profesionalni je glazbenik i član Hrvatske Glazbene Unije.

U popularnom tamburaškom sastavu "SLAVONIA BAND" svira od njegova osnutka. Band ostvaruje brojne uspješne nastupe diljem domovine, Europe, Kanade i SAD-a, a posebno se ponosi dva puta zaredom osvojenim prvim mjestom na Glazbenom festivalu "Zlatne žice Slavonije" Požega 2009. i 2010. godine. Na Seminaru folklora Panonske zone stječe diplomu za samostalno podučavanje i vođenje tamburaških sastava i orkestara. Bavi se prikupljanjem i obradama hrvatskih narodnih pjesama, notnim zapisivanjem i izradom aranžmana za tamburaške orkestre i tamburaške sastave. Sudjelovao je do sada četiri puta na "Šokačkoj rapsodiji - 100 tamburaša" u organizaciji udruge "Šokadija" Zagreb. Od 2005.god. prvo kao vanjski suradnik, a potom i kao stalni glazbeni i umjetnički voditelj radi u KUD-u "Šokadija" Stari Mikanovci u kojem vodi i tamburašku školu. Od 2006.g. sudjeluje na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu kao voditelj tamburaške radionice. Od 2011. godine vodi tamburašku školu KUD-a "Tena" u Đakovu, jednom od naših ponajboljih folklornih ansambala. Danas s obitelji živi u Đakovu, srcu Slavonije, ponosni je otac troje djece.

ANEMARIJA JURIŠIĆ
Voditelj FA Dukati

×

ANEMARIJA JURIŠIĆ
Voditelj FA Dukati

Anemarija Jurišić rođena je 2. lipnja 1985. u Friedrichshafenu, SR Njemačka. Osnovno obrazovanje stekla je u rodnom gradu u Njemačkoj. 1997. godine se seli s roditeljima u Đakovo gdje nastavlja školovanje, završavajući osnovnu školu i opću gimnaziju. 2004. godine upisuje studij germanistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Osijeku na kojem je 2009. godine diplomirala. 2011. godine upisuje poslijediplomski (doktorski) studij Humanističkih znanosti - smjer filologija na Sveučilištu u Zadru. Folklorom se počinje baviti paralelno sa školovanjem te je od 2001. godine aktivna članica FA "Slavonske kraljice".

Kao istaknuta članica reprezentativnog ansambla Tene dobiva priliku za dodatno obrazovanje iz područja folklora, te je pohađala nekoliko regionalnih seminara folklora Slavonije, Baranje i Srijema (Seminar folklora Panonske zone). Nakon nekoliko odslušanih seminara i u želji da znanje prenese na buduće mlade naraštaje, 2003. godine preuzima dužnost i postaje voditeljica FA "Dukati", dječje skupine od 10-14 godina koji se mogu pohvaliti s nekoliko uspješnih nastupa. Upornim i kvalitetnim radom u FA "Dukati" pripremila je mnoge članove za reprezentativni ansambl Tene, "Slavonske kraljice".

Ljubav prema folkloru uspjela je prenijeti i na druge te je od 2007.- 2009. godine bila voditeljica KUD-a "Kuševac" iz Kuševca.

STJEPAN JURIŠA
Voditelj FA Zvončići i Pčelice

×

STJEPAN JURIŠA
Voditelj FA Zvončići i Pčelice

Stjepan Juriša je rođen 11 rujna 1956. godine. U Osijeku živi od 1962. gdje je završio osnovnu i srednju školu elektro usmjerenja. Folklornim životom počeo je živjeti 1972. kada je postao član KUD-a "Milica Križan" gdje je i danas aktivan. Dugogodišnji vrlo ekspresivan plesač Stjepan počeo se zanimati i za prenošenje kulturne tradicije na mlade naraštaje . U tu svrhu edukacije polazio je Školu folklora koju je tada organizirao Kulturno prosvjetni Sabor Hrvatske. Budući da se u svom radu sve više specijalizira za rad s djecom pohađao je jednogodišnji seminar koju je organizirao ETNO iz Zagreba.

Njegov rad u društvima prije svega odnosi se na rad s dječjim ansamblima. Tako je započeo u KUD-u Milica Križan 1986. godine, nakon toga slijede razdoblja rada u nekoliko osnovnih škola Sv. Ane, Jagode Truhelke, a potom radi još u društvima u Drenju, Vuki, i Đakovu. Rad u KUD-u "Tena" započeo je 2002. godine, preuzimanjem dvaju dječjih ansambala.

Posebno treba istaknuti Stjepanov rad na obnavljaju zaboravljenih običaja u slavonskim selima. U selu Vukojevci kod Našica otrgnuo je od zaborava običaj "babe i starci", obnovio (doslovce vlastitom rukom) "rgaca" glavnog dijela maske za starčeve i izradio ih 20 komada. Potaknuo je na rad mlade u selu vrativši običaj na vukojevačke ulice, a potom to priredio i prilagodio za scensku izvedbu. Društvo "Vukojevci" zahvaljujući radu na ovom projektu ponovno se aktiviralo i dospjelo na mnoge scene od kojih je najvažnije izdvojiti Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu i međunarodnu smotru folklora u Buhen-u u Njemačkoj. Trenutno je njegov rad usmjeren na sličnu aktivnost reaktiviranja starih zaboravljenih običaja u Kešincima, selu istočno od Đakova. U okviru koreografskog rada treba istaknuti njegova djela: ''bijele koke s neba pale'', ''jedan krug jaje'', ''jedno jaje sladoled'', ''crvena kraljica jedan, dva, tri'', ''Hopa cupa skoči''.

IVAN PAVIĆ
Voditelj MVS Bećarine

ANITA DELIĆ
Voditelj garderobe

×

Anita Delić
Voditelj garderobe

ANITA DELIĆ, rođena je 17. svibnja 1969. godine u Đakovu. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završila je u rodnom Đakovu. Trenutno je zaposlena u firmi LIM-MONT, limarsko-bravarski obrt Đakovo, kao voditeljica računovodstva.

Ljubav prema folkloru i tradiciji joj je usadila majka Ana Perić, koja je bila idejna začetnica i jedna od osnivačica KUD-a Tena. U KUD-u Tena je od osnutka 21.svibnja 1985. godine, uz nekoliko prekida zbog obiteljskih razloga, sve do danas.

Aktivno je plesala od 1985. godine -1992., od 1994. – 1998. U periodima kada nije aktivno plesala sudjelovala je u održavanju nošnji.
Posao garderobijerke preuzela je od majke Ane Perić kada se ona teško razboljela i preminula 3.siječnja 2014. KUD Tena ima veliki fundus nošnji i potrebna je velika predanost i puno vremena za uređivanje istih, što je moguće samo uz veliku ljubav prema folkloru, tradiciji i nošnjama.

Svoje znanje o održavanju nošnji nastoji prenijeti na članice i članove KUD-a Tena i educirati ih da postanu svjesni vrijednosti nošnje koju trebaju s ponosom nositi i čuvati